Šume su gospodarski važne kao izvor sirovine i obnovljive energije. Drvo kao sirovina nezamjenjiv je materijal u industriji, posebno u industriji namještaja i papira, građevinarstvu i brodogradnji.

Papir kao jedan od glavnih proizvoda iz drva omogućio je širenje pisane riječi i kulture svojom dostupnošću i niskom cijenom. Bez njega je nezamisliv život u suvremenom društvu. Drvo je tradicionalni izvor energije. Od otkrića vatre pratilo je ljude u svim povijesnim etapama. Budući da se zalihe neobnovljivih izvora energije u novije vrijeme ubrzano smanjuju drvo će i u budućnosti imati važnu ulogu u dobivanju potrebne energije. No, drvo je puno više od sirovine i energenta, sve više postajemo svjesni njegove ekološke, socijalne i zaštitne uloge.

Šume su veliki izvor kisika i potrošač ugljikovog dioksida. Na taj način smanjuju koncentraciju stakleničkih plinova u atmosferi, a time i usporavaju klimatske promjene. Isto tako, utječu na formiranje blage mikroklime u okolišu te poboljšavaju kvalitetu zraka. Kao dom mnogih biljnih i životinjskih vrsta rezervat su biološke raznolikosti.

Ne treba zaboraviti ni važnost šuma za rekreaciju koju koriste brojni planinari, šetači i zaljubljenici u prirodu. Osim drva, šume obiluju ljekovitim biljem i gljivama tradicionalno korištenim od najranijih početaka ljudske povijesti.

Šume imaju i važnu zaštitnu ulogu; sprječavaju eroziju tla i obuzdavaju silinu snježnih lavina.

Veliku važnost šuma odlučili su proglasiti i Ujedinjeni Narodi koji su 2011. godinu proglasili međunarodnom godinom šuma na prijedlog Republike Hrvatske. Šumska zemljišta čine čak 47 posto kopnene površine Hrvatske i imaju površinu od 26 887 kilometara kvadratnih. 3/4 šumskog zemljišta u vlasništvu je države i njima gospodare Hrvatske šume. Ostatak su privatne šume.

Šume u Hrvatskoj su po svom sastavu najčešće sastavljene od listopadnog ili bjelogoričnog drveća. Crnogoričnih stabala je svega oko 2 posto. Najčešće vrste drveća su; bukva, hrast kitnjak, hrast lužnjak i grab. Pritom ne smijemo zaboraviti da te vrste daju najkvalitetnije drvo što također igra ulogu u njihovoj rasprostranjenosti.

U hrvatskim šumama ima trenutno oko 300 milijuna tona drva. Svake godine hrvatske šume proizvedu novih 8 milijuna tona drva, odnosno 5 milijuna tona suhe tvari, odnosno ekvivalent od 2,5 milijuna tona nafte. Pri tome iz atmosfere povuku 2,5 milijuna tona ugljika (efekt staklenika), zadrže preko 17 milijuna tona prašine, a usput proizvedu i oko 5 milijuna tona kisika. Svi ti podaci odnose se na gospodarene šume. Šume prašumske strukture kojima se ne gospodari ne proizvode ništa od toga – one su dovoljne same sebi, samodostatne.

Nerazumno iskorištavanje šuma dovelo bi u pitanje njihov opstanak. Nekadašnje generacije su uvidjele ljepotu i vrijednost šuma te nam ih predale u baštinu. Ostaje nada da će isto učiniti i naša generacija i one poslije nje.